O Knjižnici Centra za kulturu Čepin

Prošlost, sadašnjost, budućnost

Knjižničnu su djelatnost u Čepinu paralelno provodile dvije knjižnice: Knjižnica Centra za kulturu “Polet” Čepin i Hrvatska čitaonica “Matija Gubec” Čepin, sve do 1995. godine kada je provedeno njihovo udruživanje, a od 1996. godine djeluje općinska narodna knjižnica pri Centru za kulturu Čepin. Centar za kulturu “Polet” Čepin pravni je sljednik Narodnog sveučilišta Čepin, osnovanog na prijedlog Narodnog odbora općine Čepin 1. veljače 1961. godine.

 

Knjižnica Narodnog sveučilišta Čepin otvorena je 1. rujna 1961. godine sa 1.700 knjiga iz knjižnice osnovne škole u Čepinu i Čitaonice “Prosvjeta” Čepin, a imala je i čitaonicu sa sekcijom za šah i stolni tenis. Narodno sveučilište mijenja naziv u Centar za kulturu “Polet” Čepin 1. studenoga 1979. godine, a uz rad knjižnice i čitaonice u Čepinu organizira rad knjižnica u još 25 seoskih mjesnih zajednica tadašnje općine Osijek (Ada, Beketinci, Bijelo Brdo, Briješće-Livana, Čepinski Martinci, Čokadinci, Dalj, Dalj Planina, Erdut, Ernestinovo, Hrastin, Josipovac, Ivanovac, Koprivna, Laslovo, Palača, Paulin Dvor, Petrova Slatina, Sarvaš, Silaš, Šodolovci, Tenja , Tenjski Antunovac, Vladislavci, Vuka).

 

Hrvatsku narodnu čitaonicu “Matija Gubec” Čepin osnovala je 28. studenoga 1895. godine skupina tadašnjih uglednika u kavani Mavre Hernutha, na osnovu prijedloga Franje Bato. Već je 2. prosinca iste godine osnovan Inicijativni odbor koji je izradio Pravila “čepinske čitaonice” odobrena dekretom Kraljevske vlade broj 64.333 od 26. siječnja 1897. godine. Prvih je deset godina čitaonica radila u Hernuthovoj kavani (kasnije Centar za kooperaciju IPK Osijek-poljoprivredna zadruga). 1908. godine čitaonica seli u gostionicu Antuna Kralika, starijeg. Na Glavnoj godišnjoj skupštini, održanoj 26. siječnja 1908. godine, zaključeno je da se čitaonica nazove “Hrvatska čitaonica mjesta Čepina”. Izbijanjem Prvog svjetskog rata 1914. godine rad čitaonice zamire punih 6 godina, sve do 27. lipnja 1920., kada je ponovo obnovljena, te je 27. studenoga iste godine proslavljena 25. godišnjica osnivanja čitaonice. Za vrijeme Drugog svjetskog rata ponovo zamire rad čitaonice, a nakon rata preseljena je u prostorije Vilima Biglbauera te 1946. godine dobiva novi naziv Hrvatska čitaonica “Matija Gubec”. Krajem 1962. godine kuću kupuje Josip Kovačević koji daje prostorije na besplatno korištenje HNČ “Matija Gubec”, a ujedno i radi kao knjižničar, sve do 1980. godine kada Čitaonica seli u društvene prostorije u Ulici Ignje Batrneka 13. Poslije Domovinskog rata počelo se razmišljati o udruživanju HNČ “Matija Gubec” Čepin s Centrom za kulturu “Polet” Čepin u jedinstvenu ustanovu. 22. rujna 1994. godine Odbor HNČ “M. Gubec” donosi odluku o udruživanju, a 12. siječnja 1996. godine Centar za kulturu “Polet” Čepin preuzima knjižnu građu HNČ “M. Gubec” te je tako ugašen njezin stogodišnji samostalni rad.

 

8. svibnja 1996. godine u sudskom je registru Trgovačkog suda u Osijeku promijenjen naziv Centra za kulturu “Polet” Čepin u Centar za kulturu Čepin, sa sjedištem u Čepinu, Kralja Zvonimira 96, gdje je i danas i u čijem je sastavu općinska narodna knjižnica.


Status knjižnice
Knjižnica je jedina profesionalna kulturna ustanova u Općini Čepin koja promovira opće kulturne vrijednosti svih umjetnosti. Kulturna je i informacijska ustanova koja, slijedeći općeprihvaćene ciljeve društva i načela stručnoga rada, odabire, nabavlja, obrađuje, u fizičkome i obavijesnom smislu sređuje te čuva i daje na korištenje knjižničnu građu, a preko organiziranih službi pruža raznolike usluge aktivnim i potencijalnim korisnicima. Narodna knjižnica prikuplja raznovrsnu građu, otvorena je svim slojevima pučanstva, a službama i uslugama potiče i širi opće obrazovanje, stručni i znanstveni rad te se posebno zalaže da svi slojevi pučanstva steknu naviku čitanja i korištenja raznolikih knjižničnih usluga. Podupire i osigurava izvore za samostalni rad pojedinca i/ili grupe na svim stupnjevima obrazovanja, smanjujući razlike između pojedinaca i zabilježenog znanja. Brzo osigurava pojedincu, odnosno grupi, točnu i iscrpnu informaciju o traženom predmetu, aktivno djeluje na razvijanje i njegovanje pozitivnog stava prema rekreaciji i provođenju slobodnog vremena.

Prostor i oprema
Knjižnica zauzima cijeli kat Centra za kulturu i prostire se na 182 m². Izdvojen je posudbeni odjel za djecu i mlade od posudbenog odjela za odrasle i organizirana je suvremena čitaonica s laptopima za korisnike s pristupom internetu. Taj se prostor koristi i za raznovrsne programe i aktivnosti koje knjižnica organizira kao središnja kulturna ustanova.
U čitaonici, uz laptope, korisnici imaju mogućnost korištenja Clevy Maestro paketa za disleksiju – alat za rad s djecom s teškoćama u čitanju.

Referentna građa izdvojena je u ostakljenim ormarima koji se nalaze uz posudbeni pult. Zavičajna zbirka smještena je u posebnoj prostoriji zajedno s ostalim posebnim zbirkama (vrijednim nakladničkim cjelinama, BDI zbirkom i sl.).

Zatvoreno spremište dislocirano je i smješteno u neadekvatnom i nepristupačnom prostoru.


Paralelno s tekućim poslovanjem, Knjižnica razvija viziju svog razvoja u bližoj i daljoj budućnosti. Planovi su podijeljeni na dugoročne i kratkoročne.

 

U skladu sa Zakonom o knjižnicama i Standardima za narodne knjižnice, neophodno je osigurati: adekvatan prostor, opremu, dovoljan broj stručnih djelatnika i sredstva za konstantno financiranje ovog sustava. Na taj će način sredina imati jaku i suvremenu knjižnicu u skladu s demografskim, socijalnim i geografskim čimbenicima. Smatramo da narodna općinska knjižnica u Čepinu, podržana i financirana od svoje lokalne zajednice, poštujući minimume Standarda za narodne knjižnice, vezane uz prostor, opremu i kadrove, može kvalitetno osigurati pristup znanju i informacijama svojim aktivnim i potencijalnim korisnicima.

 

Prijeko je potrebno osigurati pretraživost građe Narodne knjižnice Čepin putem Interneta. Osim toga intenzivno se radi na automatizaciji poslovanja i izradi On-line kataloga. Obradom cjelokupnog fonda bit će stvoreni preduvjeti za prelazak na elektroničku posudbu i automatizaciju cjelokupnog poslovanja Knjižnice. Na taj ćemo način transformirati sadašnju papirnatu knjižnicu u hibridnu, automatiziranu.


Fotogalerija

Podijeli ovu stranicu

VRH